Ruski projektili tipa Kalibar, jučer ispaljeni s ruskih ratnih brodova, na letu prema ciljevima u Ukrajini prošli su kroz zračni prostor Moldavije i samo na 35 kilometara og granice Rumunjske.
Može li prelijetanje ruskih projektila tik uz zemlju članicu NATO-a dodatno zakomplicirati i pogoršati ionako loše odnose, s jedne strane EU-a i NATO-a, a s druge strane Rusije kao agresora u ratu u Ukrajini i može li Rumunjska, ako bi došlo do prelijetanja, to smatrati napadom na svoj teritorij, upitali smo politologa Branimira Vidmarovića.
– To ovisi o procjeni same Rumunjske. Kada mi spominjete ovaj najnoviji slučaj preleta projektila neke države preko teritorija neke druge suverene države, moram se prisjetiti da se nešto slično dosta često događalo i u odnosima Sjeverne Koreje i Japana. Sjevernokorejci su nekoliko puta testirali neke svoje projektile koji su prelijetali japanski teritorij i pali u Japansko more. Japanci su tom prilikom rekli da je taj čin bio vrlo opasan i da oni protestiraju zbog takvog poteza Sjevernokorejaca.
Eksplozije na sve strane
Zašto nisu ništa uradili? Iz jednostavnog razloga jer bi obaranje sjevernokorejskog projektila dodatno opteretilo odnose dviju država i bilo bi jako opasno. A možda bi tako pokazali i potencijalnu neučinkovitost svog protuzračnog sustava. Tada čak ni Amerikanci nisu reagirali previše ratoborno, govori Vidmarović.
Hoće li nešto poduzeti NATO, pogotovo ako bi projektili prošli preko rumunjskog zračnog prostora?
– NATO savez to može smatrati eskalacijom sukoba i zbog toga bi mogli u Rumunjskoj pojačati protuzračnu obranu da se takvi incidenti više ne bi događali – kaže Vidmarović.
Diljem Ukrajine, u kojoj je vrlo hladno vrijeme s temperaturama i do minus 20 Celzijevih stupnjeva, u petak su odjekivale eksplozije tijekom najnovijeg ruskog golemog napada projektilima i dronovima. Kako javlja Kyiv Independent, eksplozije su zabilježene u Kijevu, Krivij Rihu, Hersonu, Ivano-Frankivsku, Zaporižju, Vinici, Harkivu, Kmelnickiju i Lavovu.
Kako je živjeti u državi u kojoj većinu dana nema plina, električne energije, grijanja ni tople vode, upitali smo Denisa Ivančića, Hrvata koji živi i radi u gradu Ivano-Frankivsku na zapadu Ukrajine, oko 130 kilometara udaljenom od Lavova.
– Gadno. Recimo, u srijedu ujutro je bilo minus 15 stupnjeva, a evo jučer ujutro je u 7 sati ovdje kod nas u Ivano-Frankivsku bilo minus 17, u 8 sati minus 13, a u 10.30 sati “ljetnih” minus četiri. Električne energije nema, nema tople vode, ne može se kuhati, kupati. Nema plina, jer pumpe za plin rade na struju. Zbog toga je puno ljudi iz gradova otišlo na selo kako bi se grijali na drva, jer se u gradovima ne može grijati na drva – žali se Ivančić.
Pa kako se onda griju ljudi na minus 17?
– Kako? Evo ja mogu dati svoj primjer. Ja živim u centru grada u stanu koji ima jako dobru izolaciju. Kada dođe električna energija upalim grijanje na najjače i tako grijem nekoliko sati dok ima struje. Kada struje nestane, meni stan ostane dobro zagrijan i do idućeg dolaska struje živim u relativno toplom stanu. Ako kojim slučajem nisam kod kuće kada dođe struja i ne upalim grijanje, tada u kući boravim i spavam u dvije jakne, pokrijem se s tri-četiri deke i držim vunenu kapu na glavi – opisuje Ivančić.
Oboreni projektili
Jučer je u 8.20 po ukrajinskom, odnosno 7.20 po hrvatskom vremenu oglašena uzbuna za cijelu Ukrajinu.
– Ljudi su već navikli na to. Evo, ni ja ne idem u sklonište, a kada gledam kroz prozor svoga stana, vani vidim veliki broj ljudi i automobila. Ljudi izlaze vani kao da i nema uzbune. U početku kada su uzbune bile “nešto novo” svi su bježali u skloništa, a sada, sada im je to nažalost normalno. Rekli bi ljudi “novo normalno”.
I ti projektili koje ruski okupator ispaljuje u velikoj većini slučajeva ne pogode svoj cilj. Više od 90 posto ruskih projektila prije dolaska na cilj uništi naša protuzračna obrana, a onima ostalima koji prođu ometaju signal pa pogode neke ciljeve izvan gradskih središta, gdje nema ljudi. Najviše gađaju trafo stanice i ostalu infrastrukturu. Kod nas je jučer bilo nekih udara, ali oni su bili izvan grada, kazuje Denis Ivančić.
S obzirom na veliku hladnoću i snijeg, rat u Ukrajini treba promatrati i kroz prizmu vremenskih prilika. Stoga smo Vedrana Obućinu, politologa iz Rijeke, upitali tko je u Ukrajini po njegovom mišljenju u prednosti u ovom trenutku?
– U svakom slučaju ruske postrojbe koje napadaju. Naime, Ukrajinci koji se brane moraju voditi brigu o tome da im država koliko-toliko normalno funkcionira, moraju brinuti o svom stanovništvu, opskrbi električnom energijom…, dok Rusi “samo” napadaju. S druge strane, ruskom agresoru nije lako biti na tuđem teritoriju koji ne poznaju dovoljno, jer tada taktičku prednost imaju oni koji se brane – pojašnjava Obućina.
Source: slobodnadalmacija.hr
