Unija za Mediteran (UfM), institucija koja okuplja 27 država EU-a i još 16 s obala Sredozemnog mora, upozorava da se razina mora sve više podiže nanoseći sol na poloprivredna zemljišta što bi moglo smanjiti proizvodnju hrane i sigurnosno ugroziti zemlje. Sredozemlje je, nakon Arktika na sjeveru, drugo područje na svijetu koje se najbrže zagrijava, velikim dijelom zahvaljujući ispuštanju štetnih plinova.
Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog tajnika UfM-a, rekao je u razgovoru za Hinu da se “razina mora brzo uzdiže”.
– Nije problem što dolazi više vode na kopno, kao primjerice u Veneciji, nego što je to slana voda. A ona znači smrt za poljoprivredu – napomenuo je u primorskom gradu Barceloni gdje se nalazi sjedište Unije za Mediteran.
Mastrojeni, Talijan zadužen za energetiku i klimatske akcije u toj instituciji, kaže da se “40 posto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu”.
– Imamo problem u području delte rijeke Pad (na sjeveru Italije) no ozbiljnu prijetnju predstavlja potencijalna salinizacija delte Nila u Egiptu što bi moglo ugroziti sigurnost te velike zemlje – izjavio je Mastrojeni.
Posljedično bi iz Egipta, zemlje na sjeveru Afrike sa 102 milijuna stanovnika, mogle krenuti migracije gladnih i osiromašenih ljudi prema europskoj strani Mediterana.
– Moji preci Rimljani su znali reći: Želiš li dominirati nekime, trebaš ga pobijediti u borbi. Ali ako nikada više ne želiš čuti za njega moraš razasuti sol po njegovim poljima – rekao je Mastrojeni.
On je u studenom bio u Egiptu na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama gdje je Mediteran prvi put imao svoj paviljon kako bi upozorio na probleme.
– Dosad su mediteranske zemlje bile podijelje u pregovorima o klimatskim promjenama. Svaka je nastojala pomoći svojoj grupi zemalja u ostvarenju ciljeva, no ovaj put smo se okupili da riješimo zajedničke probleme – napomenuo je Mastrojeni i dodao: Htjeli smo upozoriti da je Mediteran u opasnosti.
Mediteran je, kaže, “mjesto bogatih i siromašnih ljudi”.
– Ako se tim mjestom ne upravlja dobro može postati poprište sukoba. Moramo stoga udružiti snage kako bi smo eliminirali uzroke. Trebamo zaštititi i revitalizirati prirodu – upozorio je.
Naglasio je, međutim, da se mediteranske zemlje moraju i prilagoditi novonastalim okolnostima.
– Za 15 godina će južna Europa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u zadnjih 4.000 godina. Tko ima znanje o tome kako se baviti poljoprivredom u takvim uvjetima? Tko zna kako uzgajati poljoprivredne kulture? Tko dakle ima tehnologiju i znanje? – rekao je istaknuvši da je stoga neophodna suradnja sjevera i juga Mediterana.
O tim problemima raspravljat će se 19. svibnja u Šibeniku na 3. Mediteranskom poljoprivrednom forumu (AGROMED), u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije.
– Hrvatska je jedna od zemalja koja će osjetiti značajne posljedice utjecaja klimatskih promjena – kaže politolog Vedran Obućina, voditelj foruma.
– Povećanje razine mora već je sada vidljivo prilikom juga i nevera. Kvaliteta zemlje pada, suše su sve duže i češće, a rijetki krški izvori vode pod sve većim pritiskom i eksploatacijom – dodaje.
U Šibeniku domaći i strani stručnjaci namjeravaju tražiti rješenja na nastalu situaciju.
– Poljoprivreda vapi za sustavnim navodnjavanjem i održivosti – napominje Obućina.
Mastrojeni je posljednji put posjetio Hrvatsku u srpnju 2020. godine kada je u Splitu sudjelovao na Međunarodnom energetskom forumu, također u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije. Tada je tema bila energetska sigurnost na Mediteranu.
– Osjećam se pomalo krivim. Jako smo zatrpani a iz Hrvatske dolaze važni pozivi za intervencijom u sektor obnovljive energije. Imali smo neke razgovore, i slično, pa mi je jedan od prioriteta da se napravi nešto konkretno – rekao je Mastrojeni.
Istaknuo je da je “potencijal Balkana u proizvodnji energije putem vjetra velik”.
– Potrebno ga je razviti što je više moguće – napominje Mastrojeni koji je posjetio tamošnje zemlje.
– Ondje su svjesni potencijala koji imaju pa su od nas zatražili pomoć. Također znaju da to nije samo potencijal lokalnog karaktera – kaže.
Unija za Mediteran kada vidi zanimljiv projekt nastoji okupiti financijere, industrijalce, političare i socijalne partnere kako bi zaživio. Tako je nastalo veće područje vjetroelektrana u bliskoistočnoj zemlji Jordanu.
– Mi možemo posjesti sve strane za isti stol. A to onda dobro funkcionira – zaključio je Mastrojeni.
Source: slobodnadalmacija.hr
