Raste strah zbog laboratorija u kojima se provode opasni eksperimenti. Posebno brine nova vrsta, većina ih je u Europi

Stručnjaci su zabrinuti zbog velikog porasta broja laboratorija bez jasno i strogo definiranih sigurnosnih pravila. Danas, nakon iskustva s pandemijom Covida-19 i ozbiljnih indicija da je novi korona virus ipak “pobjegao” iz laboratorija u Wuhanu, zavladao je strah zbog porasta broja laboratorija u kojima se istražuju najopasniji patogeni – javlja Daily Mail.

Sada u svijetu postoji više od sto objekata za skladištenje i eksperimentiranje s virusima poput ebole i ptičje gripe. Vodeći znanstvenici su zabrinuti zbog nedostatka nadzora nad tim laboratorijima, govoreći da su labava pravila o biološkoj sigurnosti velik problem, posebno u Aziji.

Curenje iz laboratorija sve je “glasnija” teorija o izvoru pandemije Covida-19, a Kina je optužena za prikrivanje mogućnosti da je virus pobjegao s navodno visoko sigurne lokacije u Wuhanu, gradu u kojem je pandemija započela, navodno na tržnici živežnim namirnicama.

Skupina britanskih i američkih znanstvenika koja stoji iza jučer objavljenog izvješća koje citira Daily Mail tvrdi da je sada 69 objekata 4. razine biosigurnosti (BSL). To je porast u odnosu na njih 59 prije samo dvije godine. Poznati laboratoriji BSL-4 su Porton Down u Velikoj Britaniji i Institut za virusologiju Wuhan.

Eksperimenti u ovim laboratorijima mogu uključivati i ono što se naziva – istraživanjem povećanja funkcije, što je vrlo kontroverzna grana znanosti koja manipulira patogenima da bi se povećala njihova prenosivost, virulencija i imunogenost. Neki od tih eksperimenata lako mogu završiti smrtonosno.

Od sada postojećih BSL-4 laboratorija, oko 75 posto je u urbanim područjima. U izvješću se upozorava da bi ta činjenica mogla pogoršati potencijalni utjecaj slučajnog ispuštanja iz laboratorija koji drže patogene poput malih boginja, ebole i Lassa groznice.

Stručnjaci su sada također ozbiljno zabrinuti i zbog rasta broja nove vrste laboratorija koju nazivaju BSL-3+, a njih je identificirano 57 diljem svijeta. Većina ih je u Europi, a 80 posto u urbanim područjima. Ove ustanove provode istraživanja virusa poput ptičje gripe, bez strožih biosigurnosnih postupaka poput onih u laboratorijima BSL-4.

Budući da se sve više laboratorija BSL-3+ nalazi u urbanim sredinama s gustom populacijom, rizik od potencijalnog curenja patogena je povećan. Ovi podaci potječu iz Globalnog izvješća BioLabs 2023. koje je objavio Kings College London.

Dr. Filippa Lentzos, stručnjakinja za međunarodnu sigurnost na King‘s Collegeu, rekla je da je porast broja ovakvih laboratorija zabrinjavajući, posebno u nekim dijelovima Azije, s obzirom na opći nedostatak preciznih politika upravljanja biološkim rizikom. Rekla je: “Svjedoci smo brzog širenja laboratorija u Aziji, ali mnoge od tih zemalja imaju loše rezultate u upravljanju biološkim rizikom. Došlo je do globalnog procvata u izgradnji laboratorija za rukovanje opasnim patogenima, a to nije popraćeno dovoljnim nadzorom biosigurnosti.”

Laboratoriji koji koriste patogene u istraživanjima trebaju zadovoljiti određene standarde vezane uz biološku sigurnost da bi uopće radili s njima. Što je patogen opasniji, potrebna je viša razina BSL-a. Na primjer, laboratoriji BSL-4 mogu imati i naoružane čuvare, a istraživači tijekom eksperimenata nose potpuno zatvorena OZO odijela.

Ali, za razliku od objekata BSL4, prema mjerama za uspostavu povjerenja Konvencije o biološkom oružju nema zahtjeva za deklariranjem laboratorija BSL3+ i njihovih aktivnosti. To znači da “nema dokaza” da su mjere biološke sigurnosti u tim novim laboratorijima prikladne za istraživanja koja provode, upozoravaju autori izvješća.

Stoga oni mogu sami nametnuti veće mjere biološke sigurnosti od standardnih BSL-3 laboratorija, poput dodatne obuke i opreme, ali to nije standardizirano ni obvezujuće. U izvješću je utvrđeno da je najčešći patogen koji se proučava u BSL-3+ bila ptičja influenca, za koju je više znanstvenika nagovijestilo da može izazvati sljedeću pandemiju.

Dr. Gregory Koblentz sa Sveučilišta George Mason u SAD-u rekao je: “Hitno nam je potrebna koordinirana međunarodna akcija za rješavanje sve većih bioloških rizika.”

Tim koji stoji iza novog izvješća prethodno je poimence stavio na “zid srama” zemlje s najblažim pravilima za laboratorije u kojima se nalaze najopasniji svjetski patogeni.

Tako su otkrili su da su Saudijska Arabija, Gabon i Obala Slonovače na dnu u smislu sigurnosnih standarda unutar BSL-4 laboratorija. Kanada, SAD, Australija i Velika Britanija imale su općenito najbolje standarde, prema stručnjacima za zarazne bolesti koji su rangirali sve poznate ustanove diljem svijeta.

Sve što trebate znati o rizičnim laboratorijskim eksperimentima

Što je istraživanje povećanja funkcije? To je vrlo rizična istraživačka praksa koja uključuje namjerno mijenjanje patogena kako bi se poboljšala njegova sposobnost izazivanja bolesti. Na temeljnoj razini, znanstvenici ih modificiraju kako bi bili zarazniji ili smrtonosniji. Obično se ispitivanja provode na ljudskim stanicama ili glodavcima — da se vidi kako se ponašaju u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima.

Zašto se to radi? Razlog za takve pokuse je što omogućuju znanstvenicima da učinkovito vide “iza ugla” i predvide kako bi se patogen mogao prirodno razvijati. Također im daje priliku bolje razumjeti njegove učinke na ljude i kako se ponaša. To, u teoriji, može ubrzati razvoj lijekova i cjepiva, posebno za zarazne bolesti koje se trenutno ne mogu liječiti.

Istraživanje povećanja funkcije – unatoč tome što se provodi u biokontejniranim objektima s radnicima u zaštitnim odijelima i iza zatvorenih vratima – vrlo je kontroverzno. Kritičari tvrde da dobrobiti istraživanja nisu vrijedne potencijalnih rizika, makar bili i mali. Neki znanstvenici strahuju da bi razvoj mutantnih virusa mogao dovesti do sljedeće pandemije, ako ikada slučajno iscure iz laboratorija.

Zagovornici takvih eksperimenata inzistiraju da se takve promjene ipak mogu dogoditi i prirodnim putem.

Unatoč tome što je stavljen u središte pozornosti tijekom pandemije Covida, SARS-CoV-2 nije jedini patogen s kojim se eksperimentiralo na ovaj način. Povećanje funkcije se koristi godinama, i to za ciljeve poput stvaranje biljaka otpornijih na sušu ili modificiranje E.coli tako da bi mogla razgraditi plastični otpad.

Velike su rasprave među stručnjacima o tome što točno predstavlja istraživanje povećanja funkcije. Neka istraživanja nemaju za cilj namjerno stvoriti opasniji patogen, ali to mogu učiniti dok ga modificiraju kako bi saznali više o tome kako inficira stanice.

Source: slobodnadalmacija.hr